30.09.2025.
Kako se bezbedno vratiti u trening nakon letnjih odmora? O pravilnom povratku u rekreativne sportske aktivnosti, očuvanju kondicije i prevenciji povreda za naš novi blog piše dr Tea Sarčevski, specijalista sportske medicine.
Nakon letnjih dana i godišnjih odmora, vraćamo se svakodnevnim obavezama, radnim zadacima i uobičajenoj rutini. To je vreme kada ponovo počinjemo da razmišljamo o svom zdravlju, kondiciji i načinu kako da se spremimo za novu radnu sezonu.
Pauza od treninga u toku leta donela nam je neku vrstu psihofizičkog “osveženja”, ali i blagi pad forme i discipline. Početak jeseni je idealan momenat da se motivišemo i startujemo.
Bilo da biramo rekreativne sportove snage ili sportove izdržljivosti, ključ je u pametnom planiranju i postepenom ulasku u trening. Na taj način naredni meseci mogu doneti energiju, veću funkcionalnost tela i formu – a ne umor i povrede.
Za adekvatan povratak u sportske aktivnosti neophodna je disciplina. U praksi sportske medicine i kondicione pripreme pokazalo se da je period od 3 nedelje redovnog treninga optimalan za ponovno uspostavljanje osnovnih navika i fiziološke adaptacije.
Tri nedelje su ključne za povratak u ritam
- Psihološki – stvara se rutina i unutrašnja motivacija.
- Fiziološki – organizam prolazi kroz tri faze adaptacije: nervnu, metaboličku i mehaničku.
- Prevencija – adekvatnom i postepenom aktivacijom tela smanjuje se rizik od povreda, upala i pretreniranosti.
Adaptacioni ciklusi
Prva nedelja – neuro-mišićna adaptacija
- Fokus: tehnika pokreta i aktivacija mišića.
- Prioritet: pravilno izvođenje osnovnih obrazaca kretanja (čučanj, potisak, mrtvo dizanje, iskorak).
- Intenzitet: niži (60–70% ranijeg radnog opterećenja u sportovima snage, lagani tempo u sportovima izdržljivosti).
- Nervni sistem se ponovo “povezuje” sa mišićima, što smanjuje rizik od povreda.
Druga nedelja – metabolička adaptacija
- Fokus: povećanje tolerancije na opterećenje.
- Treninzi se produžavaju i blago povećava intenzitet.
- Kod treninga snage: povećanje broja serija ili ponavljanja, ali bez maksimalnih težina.
- Kod izdržljivosti: postepeno produženje trajanja (npr. 30–40 minuta laganog trčanja umesto 20 minuta).
- Efekat: obnavljanje energetskih sistema i poboljšanje kapaciteta za dalji napredak.
Treća nedelja – stabilizacija i rutina
- Fokus: kontinuitet i ritam.
- Telo je adaptirano na osnovni nivo i spremno za veća opterećenja.
- Vraća se osećaj “stare forme” i sigurnost u pokretu.
- Treninzi mogu uključivati intervale višeg intenziteta ili povratak na 80–85% ranijeg opterećenja.
Važnost zagrevanja
Nikako ne preskačite zagrevanje pre početka treninga:
- Opšte zagrevanje (5–10 minuta): dinamičke vežbe mobilnosti, lagano trčanje ili vožnja bicikla – podizanje temperature tela, pulsa, priprema pluća i srca.
- Specifično zagrevanje: priprema tela za tačan pokret i opterećenje (npr. čučanj samo sa šipkom, tehničke vežbe za trkače, elastične trake za stabilizaciju ramena).
Efekat: poboljšava tehniku izvođenja pokreta, povećava snagu, eksplozivnost i izdržljivost, a rizik od povrede se smanjuje.
Učestalost treninga
- Prva sedmica posle pauze: 2–3 treninga snage ili izdržljivosti.
- Vreme za oporavak: minimum 48h.
- Postepeno povećavajte broj treninga uz kvalitetan oporavak.
San – najvažniji faktor regeneracije
- Rekreativcima se savetuje 7–8 sati sna.
- San podstiče lučenje hormona rasta, obnavlja glikogen i ubrzava regeneraciju.
- Smanjuje nivo kortizola (hormona stresa).
- Oporavlja centralni nervni sistem – bolja koordinacija, reflekse i snaga.
Ishrana i hidratacija
Povratak dobroj ishrani jednako je važan kao i povratak treningu. Obratite pažnju na:
- proteine (obnavljaju i grade mišiće),
- složene ugljene hidrate (stabilna energija i izdržljivost),
- zdrave masti (hormonalna ravnoteža, smanjenje upala),
- vlakna, vitamine i minerale (jačaju digestivno zdravlje i imunitet),
- dovoljnu hidrataciju (regeneracija i optimalno funkcionisanje organizma).
Ključ uspeha u ovom periodu je kontinuitet i balans.