Hepatitis

OPIS

Hepatitisi su upalne bolesti jetre uzrokovane sa različitim spoljnim agensima (virusima, alkoholom , lekovima, toksinima) ili imunim i metaboličkim procesima ( autoimuni hepatitisi , steatohepatitisi, hepatitisi kod Wilsonove bolesti i hemohromatoze, ishemijski hepatitisi kod poremećaja cirkulacije u jetri) ).Virusni hepatitisi predstavljaju  globalni svetski zdravstveni problem jer od njih umire blizu million ljudi u svetu godišnje. Virusni hepatitis se označavaju po slovima abecede A, B, C , D, E. Virusni hepatitis A i E se prenose feko-oralnim putem (zagađenom vodom i hranom ili direktnim kontaktom)  i imaju samo akutnu formu  i gotovo uvek se završavaju bez posledica. Virusni hepatitisi B i C se prenose prodorom kroz kožu i sluzokožu (intravensko upotreba narkotika, nesterilnilni medicinski ili kozmetički instrumenti, polni put, prenos sa majke na dete prilikom porođaja). Oni pored akutne forme mogu imati i hroničnu što predstavlja veliki klinički problem. Hroničnim se smatraju oni oblici kada se virus održava najmanje 6 meseci u organizmu. Hepatitis B u oko 7% slučajeva prelazi u hroničnu formu u odrasloj dobi a ukoliko se infekcija prenese sa majke na dete prilikom porođaja infekcija je uvek hronična. Hronična infekcija sa hepatitisom B tokom više godina ili decenija može dovesti do ciroze ili karcinoma jetre. Hepatitis D se nikada ne javlja sam već je uvek udružen sa hepatitisom B. Hepatitis C kada dospe u organizam u oko 80% pacijenata ostaje u organizmu i uzrokuje hronični hepatitis koji kod trećine pacijenata tokom vremena dovodi do ciroze ili karcinoma jetre. Postoji 6 vrsta (genotipova) hepatitisa C i od genotipa zavisi način lečenja. Hepatitis B se može prevenirati vakcinom koja je bezbedna i efikasna dok za hepatitis C ne postoji vakcina. Simptomi akutnog hepatitisa su najčešće žutica, povišena temperature, mučnina i povraćanje, tupi bolovi ispod desnog rebarnog luka, tamnija boja mokraće, svetlija stolica, mada su  česti oblici gde nema žutice a mogući su ospa i bolovi u zglobovima kod akutnog hepatitis B. Hronični hepatitisisu mnogo opasniji mada mogu proticati i bez ikakvih simptoma ili se javlaju samo malaksalost i osećaj nelagodnosti ispod desnog rebarnog luka.

SIMPTOMI    

Akutni hepatitis

  • Žutica
  • Malaksalost
  • Povišena temperaura
  • Mučnina i povraćanje
  • Tupi bolovi ispod desnog rebarnog luka
  • Tamnija mokraća i svetlija stolica
  • Mogući bolovi u zglobovima i ospa


Hronični hepatitis

  • Malaksalost
  • Nelagodnost ispod desnog rebarnog luka
  • Slabiji apetit


DIJAGNOSTIKA

Akuti hepatitis

  • Anamneza i klinički pregled
  • Laboratorijske pretrage ( enzimi jetre –transaminaze, bilirubin, krvna slika, mikrobiološke pretrage na viruse ili dopunske pretrage kod sumnje na nevirusne hepatitise)

Hronični hepatitis

  • Anamneza i klinički pregled
  • Laboratorijske pretrage ( kao kod akutnih hepatitisa)
  • Ultrazvuk abdomena
  • Određivanje stepena oštećenja jetre (biopsija jetre, fibroscen jetre, fibrotest iz krvi)


TERAPIJA

Akutni hepatitis se leče samo simptomatski, infuzijama (kod mučnine i povraćanja) vitaminima i dijetom.

Hronični hepatitisi B I C se leče antivirusnim lekovima ukoliko postoji značanije oštećenje jetre i veči broj virusnih čestica u krvi (procena se vrši na osnovu metoda koje određuju stepen oštećenja jetre, biohemijskih parametara oštećenja jetre i virusološkim metodama (PCR) koje mere broj virusnih kopija u ml krvi. U hroničnoj fazi organizam se nekada može sam izboriti sa virusom hepatitisa B dok se hepatitis C nikada ne može eliminisati bez antivirusne terapije.

Hronični hepatitis B se može lečiti potkožnim injekcijama pegilovanog interferona 48 nedelja ukoliko postoje povoljni virusološki uslovi za ovu terapiju i ne postoje kontraindikacije, Drugi vid lečenja je sa praktično doživotnim svakodnevnim uzimanjem tableta koje drže virus pod kontrolom (tenofovir, lamivudin, entekavir, adefovir i dr).

Hronični hepatitis C se doskora u svetu lečio sa injekcijama pegilovanog interferona tabletama ribavirina a od 2015. godine primenjuju se antivirusni lekovi u obliku tableta koji u zavisnosti od genotipa virusa i stepena oštećenja jetre mogu dovesti do eliminacije virusa u preko 90% pacijenata (sofosbubir-ledipasvir, sofosbuvir-veltapasvir, sofosbuvir-daklatasvir, simeprevir, ombitasvir-paritaprevir-ritonavir-dasabuvir i dr). Ovi lekovi su u poslednje vreme dostupni i u Srbiji.

Potrebni specijalisti

  • Infektolog

Poslednji blog postovi

Gastroezofagealni refluks (GER) kod odojčadi: Šta roditelji treba da znaju
20.04.2026.

Gastroezofagealni refluks (GER) kod odojčadi: Šta roditelji treba da znaju

O gastroezofagealnom refluksu kod odojčadi, razlikama između fiziološkog refluksa i refluksne bolesti, kao i simptomima koji zahtevaju pregled dečjeg gastroenterologa, u novom tekstu na našem blogu piše
Zašto je vakcinacija važna: obavezne i preporučene vakcine za decu u Srbiji
17.04.2026.

Zašto je vakcinacija važna: obavezne i preporučene vakcine za decu u Srbiji

O značaju vakcinacije, kalendaru obaveznih i preporučenih vakcina, kao i ulozi imunizacije u očuvanju zdravlja dece i cele populacije, u novom tekstu na našem blogu piše
Promuklost nije simptom koji treba ignorisati
09.04.2026.

Promuklost nije simptom koji treba ignorisati

Promuklost je važan simptom koji može ukazivati na različita oboljenja, zbog čega je ne treba zanemariti. Ukoliko traje duže od dve nedelje, neophodan je pregled otorinolaringologa -fonijatra.Fonijatrijski pacijenti su sve osobe koje imaju...
Epiduralna adhezioliza: savremeno rešenje za hronični bol u leđima
06.04.2026.

Epiduralna adhezioliza: savremeno rešenje za hronični bol u leđima

Hronični bol je dugotrajan bol koji ozbiljno narušava svakodnevni život i kvalitet funkcionisanja. Kada bol traje dugo, organizam često nije u stanju da se samostalno oporavi, pa je neophodan pravovremen i ciljano usmeren terapijski pristup...
Varičela kod dece - šta roditelji treba da znaju
26.03.2026.

Varičela kod dece - šta roditelji treba da znaju

Varičela, odnosno ovčije boginje, jedna je od najčešćih dečjih zaraznih bolesti. Infekcija se lako širi u kolektivima, tako da se većina roditelja sa njom susretne dok su deca mala, najčešće u vrtiću ili nižim...
Podseti ženu koju voliš
16.03.2026.

Podseti ženu koju voliš

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke podseća na važnost redovnih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja promena.Mamografija  i ultrazvuk dojki predstavljaju važan deo pravovremene dijagnostike,  dok rano otkrivanje značajno do...