
Da li ste Vi jedan od onih ljudi koje počinje da boli koleno pre oluje ili su Vam prsti ukočeni kada se probudite u hladnim zimskim jutrima? Ako jeste, niste usamljeni. U narodu je poznato da postoji veza između promene vremena i bolova u zglobovima i da postoje ljudi koji mogu da predvide promenu vremena na osnovu bolova u zglobovima. Da li su to samo bapske priče ili nauka ima veze sa tim?
Naučnim projektom iz 2023. godine se pokazalo da ponekad možemo da se oslonimo i na starije u porodici umesto da uzimamo mobilne telefone i proveravamo da li će uskoro doći do promene vremena. Napravljena je velika meta analiza i u nju je bilo uključeno 14 studija i više od 2100 ljudi sa osteoartritisom. Dokazala je da vreme zaista utiče na bolove u zglobovima. Pošto se bolovi u zglobovima ne javljaju samo zbog promene vremenskih prilika, naše predviđače ne smemo da smatramo suverenim, ali često neće pogrešiti.
Kako bi trebalo da izgleda zdrav zglob?
Svaki zdrav zglob mora da ima očuvane koštane površine, hrskavicu koja nije oštećena, urednu sinovijalnu tečnost koja ima odgovarajući viskozitet (gustinu) i odgovarajući razmak između dve ili više koštanih površina koji se obezbeđuje dobrom snagom mišića koji su zaduženi za taj zglob.
U osteoartritisu su sve te strukture oštećene manje ili više i imaju tendenciju da se, novim zapaljenjskim procesima tokom vremena, oštećuju sve više.
Kako vremenske prilike utiču na bolove u zglobovima?
Od vremenskih prilika nabitnije su nam 3 komponente: temperatura i vlažnost vazduha i vazdušni pritisak.
Snižena temperatura vazduha utiče nepovoljno na zglobove u smislu povećavanja bolova jer smanjuje viskozitet unutarzglobne tečnosti (sinovijalne tečnosti), što znači da se smanjuje njena gustina i olakšava se kontakt između zglobnih površina koje su oštećene i nadražuju se nervni završeci koji su ogoljeni usled degenerativnih promena u osteoartritisu. To dovodi do pojačanih bolova u zglobovima. Još jedan od razloga je i to da se, kada je niska temperatura vazduha, smanjuje cirkulacija u ekstremitetima što smanjuje fleksibilnost zglobova i povećava bolnost. Takođe, sa lošim vremenom se smanjuje i aktivnost zglobova. Hrskavice u zglobovima su jedini delovi tela koji se ne ishranjuju direktno krvotokom. Da bi dobile adekvatne hranljive materije potrebno je da se aktivira mišićna pumpa koja se aktivira isključivo pokretom. Dakle, kada je hladno pacijenti su manje u pokretu i na taj način posredno dolazi do bolova.
Visoka vlažnost vazduha može da pogorša stanje u zglobovima. Ne zna se tačno koji je razlog. Jedna teorija je da vlažnost vazduha može da promeni pritisak u zglobovima i da usled toga dolazi do bolova.
Vazdušni pritisak je pritisak u Zemljinoj atmosferi. U zavisnosti od toga gde se nalazimo u odnosu na nadmorsku visinu, pritisak će biti drugačiji. Kada se nalazimo u nivou mora, vazdušni pritisak će biti veći u odnosu na veće nadmorske visine. Isto je i sa lepim i lošim vremenom. Kada je vreme lepo, pritisak je visok, a kada je loše, pritisak se snižava.
Zašto je to nama bitno? Kako to možemo da povežemo sa osteoartritisom?
Kada imamo osteoartritis u bilo kom zglobu, imamo ošećenje hrskavice i kosti. Takođe imamo nervne završetke koji su ogoljeni i lakše ih je nadražiti. Kada jepritisak visok (lepo vreme ili niska nadmorska visina), sve strukture u zglobu stoje na svom mestu, ne pomeraju se i ne dolazi do povećanih bolova. Kada se pritisak snizi (loše vreme ili visoka nadmorska visina), dolazi do širenja unutarzglobnih struktura koje tada pritiskaju nervne završetke i onda dolazi do povećanja bolova.
Kako možemo da pomognemo pacijentima sa takvim simptomima i u takvim situacijama?
Ključ je da se zglobovi pokreću i da budu utopljeni.
Kao i uvek, pokret je najbolji, najjevtiniji lek, ali je nažalost najmanje korišćen. Mnogi pacijenti žele lekove i magične napitke koji će smanjiti bolove, ali rešavanje problema je često u njihovim rukama. Pokretanjem se aktivira mišićna pumpa, prošire se krvni sudovi i u velikoj količini hranljive materije stignu u sinovijalnu tečnost koja tada bolje ishranjuje sve unutarzglobne strukture. Pokret ne sme da bude bilo kakav. Bitno je da pokret bude odgovarajući kako bi zaštitio već ugrožene strukture. Zato pokreti ne treba da opterećuju bolesni zglob sopstvenom težinom tela, nego bi trebalo da se rade u rasteretnom položaju. Kod artritisa zgloba kuka ili kolena, vožnja bicikla bi trebalo da bude jedna od osnovnih vežbi. Vežbe na parteru ili u vodi su takođe preporučljive.
Zglob sa osteoartritisom ne bi trebalo da bude na hladnom, tako da slojevi tople odeće ili topla pakovanja mogu da smanje bolove.
Ako je velika vlažnost vazduha, trebalo bi da se smanji vlažnost u kući. Može da nam pomogne činija soli ili sode bikarbone koja bi trebalo da se menja svaka 2-3 dana, komad uglja i redovno provetravanje koje bi trebalo da bude 4-5 puta na dan po par minuta.
Takođe je bitno da se vodi zdrav način života. Ishrana treba da bude neopterećujuća i da ne sadrži mnogo kalorija kako bi omogućila smanjenje telesne težine kod gojaznih ljudi za najmanje 10% . Pozitivan životni stav igra takođe veliku ulogu.
Pošto na vremenske prilike ne možemo da utičemo, kao što ne možemo da učinimo da osteoartritis nestane, jedna od maestralnih veština do koje treba doći je prihvatanje bola. Prihvatanje nikako ne znači predaju. Znači da pacijent treba da shvati da će biti dana kada će biti teže i dana kada će se osećati bolje, a sve naučene tehnike su tu da mu pomognu. Dakle, prihvatanje neće promeniti vremenske prilike, ali će svakako pomoći da se na lakši način prođe kroz bol.
Pripremila dr Dragana Mrdak specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije