Najuspešnije rešenje za proširene vene: Operacija vena u lokalnoj anesteziji

Dr sci. med. Živojin Jonjev, vaskularni hirurg, specijalista za endovensku lasersku ablaciju

Proširene vene su najčešće oboljenje savremenog čoveka koje je u nekom obliku prisutno kod svake druge odrasle osobe. Karakteristični simptomi su osećaj težine u nogama, noćni grčevi, oticanje članaka i svrab. U sledećem stadijumu primećuju se pojačana kapilarna mreža, nabrekle potkožne vene i oticanje nogu, dok otvorene rane koje ne zarastaju odlikuju poslednji stadijum bolesti. Proširene vene se ne mogu vratiti u pređašnje stanje lekovima, eleastičnim zavojima i čarapama. Jedino delotvorno rešenje je operacija.

Kako dolazi do venske slabosti?

Kardiovaskularni sistem čoveka se sastoji od srca i krvnih sudova: kapilara, arterija i vena. Za razliku od arterija, vene sprovode krv do srca u suprotnom pravcu od zemljine teže. Taj mehanizam potpomognut je prisustvom venskih zalistaka, koji sprečavaju krv da se vraća u donje delove tela. Do proširenih vena dolazi zbog slabosti zida vene i/ili slabosti venskih zalistaka što dovodi do usporenog vraćanja krvi u gornje partije tela, zastojem krvi u venama i njihovim proširenjem. Vene se tada transfomišu u zastojni krvni bazen u kome postoji povećana sklonost ka trombozi, tromboemboliji, upalnim procesima, oštećenjima kože u zoni proširene potkožne vene.

Proširene vene prolaze kroz četiri stadijuma:

  • Retikularne ili paučaste vene
  • Proširene vene
  • Hronična venska insuficijencija sa edemom (otokom)
  • Ekcemi i otvorene rane

Najteži oblici venske slabosti mogu da ugroze život

Kako na mestima proširenja vena zaostaje krv, tu se talože trombociti od kojih nastaju krvni ugrušci (tromb). Tromb u površinskim venama je veliki razlog za zabrinutost.  Na mestu formiranja tromba najčešće se javlja upalni proces, a sa tim i rizik od prenosa trombioze na duboki venski sistem. Tromb je najčešće „zalepljen“ za venski zid, ali se lako od njega odvoji i sa mesta nastanka premesti krvnom strujom u udaljenije delove tela. Tako nastaje embolija, od kojih je tromboembolija pluća često fatalna.

Operacija je najčešće najuspešnije rešenje

Ako su vene bolne, nabrekle, crvene i upaljene, vaskularni hirurzi predlažu operaciju. Savremeni način lečenja je endovaskularna venska laserska ablacija (EVLA procedura). To je minimalno invazivna hirurška metoda koja se radi u lokalnoj anesteziji. Cela procedura se sprovodi pod kontrolom ultrazvuka. Procedura započinje ubrizgavanjem lokalnog anestetika u kožu. Potom se napravi manja punkcija (rupica) kroz koju se u venu uvede kateter i laserska sonda. Laserska energija prenosi se u vidu toplotne energije na zidove obolelih vena koje se potom skleroziraju tj. trenutno se zatvaraju, a njeni preostali fragmenti se prirodnim putem resorbuju. Na ovaj način zaustavlja se dalji razvoj bolesti, a krv se preusmerava u preostale, zdrave vene.  Pošto se zahvat izvodi bez hirurških rezova, nema klasičnih ožiljaka. Posle procedure postavlja se zavoj i elastične kompresivne čarape. U jednom aktu moguće je uraditi operaciju na obe noge.

Čitava procedura obično traje 30-45 minuta, a pacijent se neposredno posle operacije mobiliše uz savet da hoda 30 minuta. Na operisanoj nozi mogu da se jave propratno crvenilo ili modrice koje nestaju za 7-10 dana spontano.

Prednosti laserske metode u odnosu na otvorenu hirurgiju

Laserska opercija vena ima više prednosti u poređenju sa klasičnom, otvorenom hirurgijom:

  • Jednostavna priprema za operaciju
  • Izvodi se u dnevnoj bolnici
  • Nema ležanja u bolnici
  • Procedura traje manje od jednog sata
  • Lokalna anestezija
  • Minimalno invazivna (bez rezova)
  • Nema otoka
  • Postoperativni bol je minimalan
  • Nema ožiljaka
  • Brz oporavak i vraćanje svakodnevnim aktivnostima
  • Nema sezonski karakter.

Dr Živojin Jonjev, je naš eminentni kardiohirurg i specijalista za endovensku lasersku ablaciju koju obavlja  u Bel Medicu. Ako ste primetili simptome venske slabosti, obratite nam se za procenu stanja vaših vena i dogovoru oko odgovarajućeg načina lečenja.

Poslednji blog postovi

Hirurgija u funkciji oporavka nakon onkološkog lečenja
29.04.2026.

Hirurgija u funkciji oporavka nakon onkološkog lečenja

U Srbiji se na godišnjem nivou beleži više od 40.000 novootkrivenih onkoloških pacijenata. Ohrabruje podatak da, zahvaljujući savremenom, kompleksnom i pažljivo planiranom onkološkom lečenju, veliki broj pacijenata uspe...
Gastroezofagealni refluks (GER) kod odojčadi: Šta roditelji treba da znaju
20.04.2026.

Gastroezofagealni refluks (GER) kod odojčadi: Šta roditelji treba da znaju

O gastroezofagealnom refluksu kod odojčadi, razlikama između fiziološkog refluksa i refluksne bolesti, kao i simptomima koji zahtevaju pregled dečjeg gastroenterologa, u novom tekstu na našem blogu piše
Zašto je vakcinacija važna: obavezne i preporučene vakcine za decu u Srbiji
17.04.2026.

Zašto je vakcinacija važna: obavezne i preporučene vakcine za decu u Srbiji

O značaju vakcinacije, kalendaru obaveznih i preporučenih vakcina, kao i ulozi imunizacije u očuvanju zdravlja dece i cele populacije, u novom tekstu na našem blogu piše
Promuklost nije simptom koji treba ignorisati
09.04.2026.

Promuklost nije simptom koji treba ignorisati

Promuklost je važan simptom koji može ukazivati na različita oboljenja, zbog čega je ne treba zanemariti. Ukoliko traje duže od dve nedelje, neophodan je pregled otorinolaringologa -fonijatra.Fonijatrijski pacijenti su sve osobe koje imaju...
Epiduralna adhezioliza: savremeno rešenje za hronični bol u leđima
06.04.2026.

Epiduralna adhezioliza: savremeno rešenje za hronični bol u leđima

Hronični bol je dugotrajan bol koji ozbiljno narušava svakodnevni život i kvalitet funkcionisanja. Kada bol traje dugo, organizam često nije u stanju da se samostalno oporavi, pa je neophodan pravovremen i ciljano usmeren terapijski pristup...
Varičela kod dece - šta roditelji treba da znaju
26.03.2026.

Varičela kod dece - šta roditelji treba da znaju

Varičela, odnosno ovčije boginje, jedna je od najčešćih dečjih zaraznih bolesti. Infekcija se lako širi u kolektivima, tako da se većina roditelja sa njom susretne dok su deca mala, najčešće u vrtiću ili nižim...